Moja koža je burno reagirala na kozmetički proizvod. Tko je kriv?
“Biram dobre kozmetičke proizvode o kojima se uvijek prethodno raspitam. Pročitam sva mišljenja na internetu, po mogućnosti se uvjerim imaju li s proizvodom dobra iskustva čak i ljudi koje poznajem, iz prve ruke. Ne škrtarim, kupujem skuplje. Kozmetiku kupujem čak i u ljekarnama. Razumijem alergeni potencijal prirodne kozmetike, a istodobno se držim ‘clean beauty’ proizvoda.
A gle vraga, moja je koža na navodno kvalitetan proizvod burno reagirala. Crvenilo, svrbež, neugoda. Ima li u proizvodu možda otrova? Jesam li u opasnosti? Tko je kriv što mi proizvod škodi? Zar nije sva kozmetika u prodaji sigurna?”
Sigurnost kozmetičkih proizvoda ključna je u industriji njege kože. Proizvodi koji se zakonito stavljaju na tržište EU-a moraju ispunjavati zahtjeve Uredbe (EZ) br. 1223/2009 i imati odgovarajuću procjenu sigurnosti. Unatoč tome, pojedini korisnici mogu neželjeno reagirati i na pravilno formuliran i usklađen proizvod jer se osjetljivost i alergije razlikuju od osobe do osobe.
I provjereni te opsežno dermatološki testirani proizvodi kod nekih korisnika izazivaju neželjene reakcije. To pak nije nužno posljedica nekih opasnih sastojaka ili čudnog proizvodnog procesa, nego specifičnih stanja kože i individualne preosjetljivosti.
Alergija ili preosjetljivost? Ključna razlika među njima
Ako ste proizvod kupili u drogeriji ili preko interneta od provjerenog proizvođača i robne marke koja se profesionalno bavi proizvodnjom kozmetike, onda ste, unatoč izazvanom neugodnom osjećaju na koži koji nikako ne smatrate prihvatljivim, relativno sigurni.
Zašto? Zato što svaki kozmetički proizvod prije stavljanja na tržište EU-a mora imati procjenu sigurnosti temeljenu na informacijama relevantnima za njegovu konkretnu formulaciju i predviđenu uporabu. Uredba (EZ) br. 1223/2009 propisuje zabrane i ograničenja za pojedine tvari, pozitivne popise za određene kategorije sastojaka te zahtijeva izvješće o sigurnosti kozmetičkog proizvoda. Odgovorna osoba mora osigurati regulatornu sukladnost, ali procjena sigurnosti ne znači da kod pojedinog korisnika reakcija nije moguća. Zašto koža ipak može reagirati crvenilom, svrbežom ili pečenjem? Najčešći su razlozi alergijski kontaktni dermatitis ili iritativna odnosno osjetljiva reakcija.
Alergijska reakcija
Alergijska reakcija je odgovor imunosnog sustava na određeni sastojak koji tijelo dugoročno prepoznaje kao strano tijelo. Pri dodiru sa stranim tijelom odmah se pokreće upala sa svrbežom, crvenilom ili čak oteklinom. Iako je svrha tjelesnog imunosnog sustava upravo ta da tijelo zaštiti od opasnih tvari, poznato je da se taj mehanizam nerijetko jednostavno – zabuni.
Alergijska kontaktna reakcija nije nužno urođena. Nastaje kada se imunosni sustav senzibilizira na određenu tvar. Senzibilizacija se može razviti nakon prethodnih ili ponavljanih izlaganja, pa se alergija može pojaviti i na proizvod ili sastojak koji je osoba godinama prije toga koristila bez problema. Pri ponovnom kontaktu s alergenom mogu se pojaviti svrbež, crvenilo, oticanje ili ekcem.
Kada je osoba senzibilizirana na određeni kontaktni alergen, reakcija se pri ponovnom izlaganju može ponovno javiti. Nije ispravno alergije dijeliti na “urođene” i na one koje se pojave kasnije pa zato u pravilu nestanu. Tijek ovisi o alergenu, vrsti alergije, stupnju izloženosti i pojedincu; kod sumnje na kontaktnu alergiju dermatolog prema potrebi može provesti dijagnostičko epikutano testiranje.
Provjerite dakle sadrži li proizvod možda neku sirovinu na koju ste alergični – ili njoj srodnu sirovinu odnosno derivat.
Preosjetljiva reakcija (iritacija)
Iritacija ili preosjetljivost drugi je razlog za negativan odgovor kože – i u praksi je puno češći od alergijske reakcije.
Iritacija nije povezana s imunosnim sustavom, nego s oslabljenom kožnom barijerom, koja omogućuje pretjeranu i preduboku penetraciju određenih sastojaka. To uzrokuje crvenilo, probadanje ili osjećaj pečenja. Pritom je vrlo važno razumjeti definiciju pojma ‘kozmetički proizvod’.
Prema Uredbi (EZ) br. 1223/2009, kozmetički proizvod je tvar ili smjesa namijenjena dodiru s vanjskim dijelovima ljudskog tijela ili sa zubima i sluznicom usne šupljine, ponajprije radi čišćenja, mirisanja, promjene izgleda, zaštite, održavanja u dobrom stanju ili uklanjanja tjelesnih mirisa. Uredba ne definira kozmetiku kao proizvode isključivo za “netaknutu kožu” niti pretpostavlja da je prolazak kroz kožu ili sistemska izloženost nemoguća; očekivana sistemska izloženost prema potrebi se uzima u obzir u procjeni sigurnosti.
No svi znamo da je naša koža katkad iznimno suha, a drugi put puna sitnih ranica. Možda oštećena nakon brijanja? Opečena od sunca? Kronično izložena vodi ili sredstvima za čišćenje?
Da, naša koža je iznimno izdržljiv organ koji nas brani od svijeta. No zapravo je rijetko kada potpuno neoštećena.
A čak i ako je izvana neoštećena… može biti oštećena njezina mikrobiološka barijera, pH kiselinski plašt ili sastav iznutra. Potonje može biti posljedica bolesti, hormonskih stanja, nerijetko i stresa ili jednostavno posljedica svih čimbenika trenutka.
Posve je realno dakle očekivati da naša koža svakog trenutka na određene sirovine ili kemijske smjese, koje nisu toksične ni opasne, može reagirati odbojno. Ponekad se proizvod jednostavno isplati spremiti i pokušati s njim za mjesec ili dva, kada se stanje kože promijeni odnosno normalizira. Za iznenadnu preosjetljivost, koja je najčešći uzrok tegoba, naime je karakteristično da s promjenom okoline, trenutka i stanja brzo i prolazi – odnosno prolazi kada se promijeni fizikalni uzrok koji ju izaziva.
Unatoč tomu što naša koža rijetko odgovara definiciji ‘netaknute i zdrave’, svoju zadaću u pravilu obavlja dobro ako ste objektivno zdravi. Zato ste pri uporabi većine kozmetike, čak i ako imate neku tegobu, relativno sigurni – uvijek je pak potrebno pročitati posebna upozorenja i upute te isključiti sve kontraindikacije i druga posebna stanja.
Zbog mnoštva kozmetičkih proizvoda koje svakodnevno koristimo, moguća je i kontraindikacija s nekim drugim kozmetičkim proizvodom ili topikalnim lijekom.
Razlozi za pojavu preosjetljivosti
Oslabljena kožna barijera – Oštećena ili prirodno tanka koža lakše propušta aktivne tvari, što povećava mogućnost nadraživanja.
Osjetljivost na određene sastojke – Neke vrlo popularne sirovine, poznate po svojim iznimnim učincima na kožu, poznati su iritansi. Ponekad je ograničeno stanje iritacije čak i njihov glavni učinak (npr. AHA i BHA kiseline), a ponekad tek posljedica. Ovamo spadaju i sva eterična ulja, parfemske komponente, mnogi konzervansi i kiseline.
Kombinacija proizvoda – Istodobna uporaba više aktivnih sastojaka može povećati opterećenje kože, što vodi u preosjetljivost.
Okolišni čimbenici – Hladnoća, vjetar, onečišćenje i UV zračenje mogu oslabiti kožnu barijeru, zbog čega i inače sigurni proizvodi mogu nadraživati.
Psihološki utjecaj – Stres i hormonske promjene mogu povećati ili općenito promijeniti reaktivnost kože.
Preosjetljivost se može pojaviti bilo kada u životu i obično je skup različitih manjih razloga za smanjenu obrambenu funkciju kožne barijere. Nije imunosni odgovor i obično prolazi s promjenom određenih životnih čimbenika.
Alergijski kontaktni dermatitis imunosna je reakcija koja se razvija nakon senzibilizacije i može se prvi put pojaviti i kasnije u životu. Pri ponovnom kontaktu s alergenom reakcija se može ponovno javiti. Biljni ekstrakti, mirisne komponente i druge tvari kod senzibiliziranih osoba mogu djelovati kao alergeni, ali sama oznaka “prirodno” ne govori hoće li proizvod kod određene osobe izazvati reakciju.
Kako prepoznati i spriječiti reakciju kože?
Ako sumnjate na alergiju, važno je prepoznati i izbjegavati konkretan alergen. Kod iritacije ili osjetljive kože obično je korisnije smanjiti broj novih proizvoda i dopustiti kožnoj barijeri da se smiri. Ako je koža već nadražena, nemojte uvoditi više novih aktivnih proizvoda istodobno.
Novi proizvod uvodite postupno; ako ste skloni reakcijama, možete ga najprije isprobati na malom području kože. Kućni “patch test” ne može pouzdano isključiti kontaktnu alergiju i nije zamjena za dijagnostičko epikutano testiranje kod dermatologa.
Privremeno koristite jednostavnu rutinu s proizvodima koje već dobro podnosite i nemojte uvoditi više novih aktivnih sastojaka odjednom.
Ako imate potvrđenu alergiju, izbjegavajte konkretan alergen. Proizvodi bez mirisa mogu biti korisni osobama osjetljivima na mirise, ali alkohole, konzervanse ili biljne sastojke nije opravdano automatski izbaciti kao cijele skupine.
Kožnu barijeru poduprite nježnim čišćenjem i dobro podnošljivom hidratantnom njegom.
Odaberite proizvod formuliran za predviđeno područje tijela i način uporabe. Ne postoji univerzalni zahtjev da svaki proizvod za zdravu kožu mora imati pH 5,0–5,5.
Ako se pojavi reakcija, prestanite koristiti proizvod i nježno isperite zahvaćeno područje. Ako su simptomi jaki, traju ili se ponavljaju, obratite se liječniku ili dermatologu; oticanje lica ili otežano disanje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Sama kožna reakcija ne dokazuje da je formulacija loša niti da proizvod sadrži opasne sastojke. Na odgovor mogu utjecati individualna osjetljivost ili alergija, stanje kožne barijere, količina i učestalost uporabe, kombinacija proizvoda i način uporabe. Dobra formulacija i procjena sigurnosti imaju za cilj smanjiti rizik, ali individualne reakcije nije moguće potpuno isključiti.
Dermatološko ili uporabno ispitivanje na dobrovoljcima može pružiti korisne podatke o podnošljivosti u uvjetima konkretne studije. Dobar rezultat ipak ne može isključiti individualnu alergiju ili iritaciju kod svih budućih korisnika i ne dokazuje da je uzrok svake kasnije reakcije samo trenutačno stanje kože pojedinca.
Koža je živ organ – kao recimo želudac. Ponekad će na sladoled reagirati normalno, drugi put će izazvati neugodno stanje. Ponekad mu alkohol škodi, drugi put ne, ako smo prije nešto dobro pojeli. Pravih univerzalnih pravila nema, svatko za sebe najbolje zna.
Sigurni kozmetički proizvodi kod određenih pojedinaca mogu izazvati alergijske ili preosjetljive reakcije, no to nije odraz njihove kvalitete ni sigurnosti. Razumijevanje vlastite kože, pravilan odabir proizvoda i postupno uvođenje novih formulacija ključni su koraci za sprječavanje neželjenih reakcija.
