Moja koža je burno reagovala na kozmetički proizvod. Ko je kriv?
“Biram dobre kozmetičke proizvode o kojima se uvijek prethodno raspitam. Pročitam sva mišljenja na internetu i, ako mogu, provjerim da li i ljudi koje poznajem imaju dobra iskustva s proizvodom, iz prve ruke. Ne štedim, kupujem skuplje. Kozmetiku kupujem čak i u apotekama. Razumijem alergeni potencijal prirodne kozmetike, a istovremeno se držim ‘clean beauty’ proizvoda.
A gle vraga, moja koža je burno reagovala na navodno kvalitetan proizvod. Crvenilo, svrab, nelagodnost. Da li u proizvodu možda ima otrova? Da li sam u opasnosti? Ko je kriv što mi proizvod šteti? Zar nije sva kozmetika u prodaji sigurna?”
Sigurnost kozmetičkih proizvoda ključna je u industriji njege kože. Proizvodi koji se zakonito stavljaju na tržište EU moraju ispunjavati zahtjeve Uredbe (EZ) br. 1223/2009 i imati odgovarajuću procjenu sigurnosti. Uprkos tome, pojedini korisnici mogu neželjeno reagovati i na pravilno formuliran i usklađen proizvod jer se osjetljivost i alergije razlikuju od osobe do osobe.
I provjereni i temeljito dermatološki testirani proizvodi kod nekih korisnika izazovu neželjene reakcije. To nije nužno posljedica nekih opasnih sastojaka ili čudnog proizvodnog procesa, već specifičnih stanja kože i individualne preosjetljivosti.
Alergija ili preosjetljivost? Ključna razlika među njima
Ako ste proizvod kupili u drogeriji ili preko interneta od provjerenog proizvođača i robne marke koja se profesionalno bavi proizvodnjom kozmetike, onda ste, uprkos neugodnom osjećaju na koži koji nikako ne smatrate prihvatljivim, relativno sigurni.
Zašto? Zato što svaki kozmetički proizvod prije stavljanja na tržište EU mora imati procjenu sigurnosti zasnovanu na informacijama relevantnim za njegovu konkretnu formulaciju i predviđenu upotrebu. Uredba (EZ) br. 1223/2009 propisuje zabrane i ograničenja za pojedine supstance, pozitivne liste za određene kategorije sastojaka i zahtijeva izvještaj o sigurnosti kozmetičkog proizvoda. Odgovorna osoba mora osigurati regulatornu usklađenost, ali procjena sigurnosti ne znači da kod pojedinog korisnika reakcija nije moguća. Zašto koža ipak može reagovati crvenilom, svrabom ili peckanjem? Najčešći razlozi su alergijski kontaktni dermatitis ili iritativna, odnosno reakcija osjetljivosti.
Alergijska reakcija
Alergijska reakcija je odgovor imunološkog sistema na određeni sastojak koji tijelo dugoročno prepoznaje kao strano tijelo. Pri kontaktu sa stranim tijelom odmah pokreće upala sa svrbežom, crvenilom ili čak oteklinom. Iako je svrha imunološkog sistema upravo da zaštiti tijelo od opasnih supstanci, poznato je da taj mehanizam nerijetko jednostavno – pogriješi.
Alergijska kontaktna reakcija nije nužno urođena. Nastaje kada se imunološki sistem senzibilizira na određenu supstancu. Senzibilizacija se može razviti nakon prethodnih ili ponovljenih izlaganja, pa se alergija može pojaviti i na proizvod ili sastojak koji je osoba godinama ranije koristila bez problema. Pri ponovnom kontaktu s alergenom mogu se pojaviti svrab, crvenilo, oticanje ili ekcem.
Kada je osoba senzibilizirana na određeni kontaktni alergen, reakcija se pri ponovnom izlaganju može ponovo javiti. Nije ispravno alergije dijeliti na “urođene” i na one koje se pojave kasnije pa zato u pravilu nestanu. Tok zavisi od alergena, vrste alergije, stepena izloženosti i pojedinca; kod sumnje na kontaktnu alergiju dermatolog prema potrebi može provesti dijagnostičko epikutano testiranje.
Provjerite zato da li proizvod možda sadrži neku sirovinu na koju ste alergični – ili njoj srodnu sirovinu, odnosno derivat.
Reakcija preosjetljivosti (iritacija)
Iritacija ili preosjetljivost drugi je razlog za negativan odgovor kože – i u praksi je mnogo češći od alergijske reakcije.
Iritacija nije povezana s imunološkim sistemom, već s oslabljenom kožnom barijerom, koja omogućava pretjeranu i preduboku penetraciju određenih sastojaka. To uzrokuje crvenilo, probadanje ili osjećaj pečenja. Pritom je vrlo važno razumjeti definiciju pojma ‘kozmetički proizvod’.
Prema Uredbi (EZ) br. 1223/2009, kozmetički proizvod je supstanca ili smjesa namijenjena kontaktu s vanjskim dijelovima ljudskog tijela ili sa zubima i sluznicom usne šupljine, prvenstveno radi čišćenja, mirisanja, promjene izgleda, zaštite, održavanja u dobrom stanju ili korigovanja tjelesnih mirisa. Uredba ne definiše kozmetiku kao proizvode isključivo za “neoštećenu kožu” niti pretpostavlja da je prolazak kroz kožu ili sistemska izloženost nemoguća; očekivana sistemska izloženost prema potrebi se uzima u obzir u procjeni sigurnosti.
Ali svi znamo da je naša koža ponekad izuzetno suha, a drugi put puna sitnih ranica. Možda oštećena nakon brijanja? Opečena od sunca? Hronično izložena vodi ili sredstvima za čišćenje?
Da, naša koža je izuzetno izdržljiv organ koji nas brani od svijeta. Ali zapravo je rijetko potpuno neoštećena.
A ako je izvana neoštećena… je može biti oštećena njena mikrobiološka barijera, pH kiselinski plašt ili sastav iznutra. To može biti posljedica bolesti, hormonskih stanja, nerijetko i stresa, ili jednostavno spleta trenutnih okolnosti.
Zato je sasvim realno očekivati da naša koža u svakom trenutku može negativno reagovati na određene sirovine ili hemijske smjese koje nisu ni toksične ni opasne. Ponekad je proizvod dovoljno odložiti i ponovo ga probati za mjesec ili dva, kada se stanje kože promijeni, odnosno normalizuje. Za iznenadnu preosjetljivost, koja je najčešći uzrok tegoba, karakteristično je, naime, da s promjenom okoline, trenutka i stanja brzo i prolazi – odnosno prolazi kada se promijeni fizički uzrok koji je izaziva.
Uprkos tome što naša koža rijetko odgovara definiciji ‘neoštećene i zdrave’, svoj zadatak u pravilu dobro obavlja ako ste objektivno zdravi. Zato ste pri upotrebi većine kozmetike, čak i ako imate neku tegobu, relativno sigurni – ipak, uvijek je potrebno pročitati posebna upozorenja i uputstva i isključiti sve kontraindikacije i druga posebna stanja.
Zbog mnoštva kozmetičkih proizvoda koje svakodnevno koristimo, moguća je i kontraindikacija s nekim drugim kozmetičkim proizvodom ili topikalnim lijekom.
Razlozi za pojavu preosjetljivosti
Oslabljena kožna barijera – Oštećena ili prirodno tanka koža lakše propušta aktivne supstance, što povećava mogućnost iritacije.
Osjetljivost na određene sastojke – Neke vrlo popularne sirovine, poznate po izuzetnom djelovanju na kožu, poznati su iritansi. Ponekad je kontrolisana iritacija čak i njihovo glavno djelovanje (npr. AHA i BHA kiseline), a ponekad samo nuspojava. Ovdje spadaju i sva eterična ulja, mirisne komponente, mnogi konzervansi i kiseline.
Kombinacija proizvoda – Istovremena upotreba više aktivnih sastojaka može povećati opterećenje kože, što dovodi do preosjetljivosti.
Okolišni faktori – Hladnoća, vjetar, zagađenje i UV zračenje mogu oslabiti kožnu barijeru, zbog čega i inače sigurni proizvodi mogu izazvati iritaciju.
Psihološki uticaj – Stres i hormonske promjene mogu povećati ili uopćeno promijeniti reaktivnost kože.
Preosjetljivost se može pojaviti bilo kada u životu i obično je posljedica više manjih uzroka koji smanjuju zaštitnu funkciju kožne barijere. Nije imunološki odgovor i obično prolazi s promjenom određenih životnih faktora.
Alergijski kontaktni dermatitis je imunološka reakcija koja se razvija nakon senzibilizacije i može se prvi put pojaviti i kasnije u životu. Pri ponovnom kontaktu s alergenom reakcija se može ponovo javiti. Biljni ekstrakti, mirisne komponente i druge supstance kod senzibiliziranih osoba mogu djelovati kao alergeni, ali sama oznaka “prirodno” ne govori hoće li proizvod kod određene osobe izazvati reakciju.
Kako prepoznati i spriječiti reakciju kože?
Ako sumnjate na alergiju, važno je prepoznati i izbjegavati konkretan alergen. Kod iritacije ili osjetljive kože obično je korisnije smanjiti broj novih proizvoda i omogućiti kožnoj barijeri da se smiri. Ako je koža već nadražena, nemojte uvoditi više novih aktivnih proizvoda istovremeno.
Novi proizvod uvodite postepeno; ako ste skloni reakcijama, možete ga prvo isprobati na malom području kože. Kućni “patch test” ne može pouzdano isključiti kontaktnu alergiju i nije zamjena za dijagnostičko epikutano testiranje kod dermatologa.
Privremeno koristite jednostavnu rutinu s proizvodima koje već dobro podnosite i nemojte uvoditi više novih aktivnih sastojaka odjednom.
Ako imate potvrđenu alergiju, izbjegavajte konkretan alergen. Proizvodi bez mirisa mogu biti korisni osobama osjetljivim na mirise, ali alkohole, konzervanse ili biljne sastojke nije opravdano automatski izbaciti kao cijele grupe.
Kožnu barijeru podržite nježnim čišćenjem i dobro podnošljivom hidratantnom njegom.
Odaberite proizvod formuliran za predviđeno područje tijela i način upotrebe. Ne postoji univerzalni zahtjev da svaki proizvod za zdravu kožu mora imati pH 5,0–5,5.
Ako se pojavi reakcija, prestanite koristiti proizvod i nježno isperite zahvaćeno područje. Ako su simptomi jaki, traju ili se ponavljaju, obratite se ljekaru ili dermatologu; oticanje lica ili otežano disanje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Sama kožna reakcija ne dokazuje da je formulacija loša niti da proizvod sadrži opasne sastojke. Na odgovor mogu uticati individualna osjetljivost ili alergija, stanje kožne barijere, količina i učestalost upotrebe, kombinacija proizvoda i način upotrebe. Dobra formulacija i procjena sigurnosti imaju za cilj smanjiti rizik, ali individualne reakcije nije moguće potpuno isključiti.
Dermatološko ili korisničko ispitivanje na dobrovoljcima može pružiti korisne podatke o podnošljivosti u uslovima konkretne studije. Dobar rezultat ipak ne može isključiti individualnu alergiju ili iritaciju kod svih budućih korisnika i ne dokazuje da je uzrok svake kasnije reakcije samo trenutno stanje kože pojedinca.
Koža je živ organ – kao, recimo, želudac. Ponekad će na sladoled reagovati normalno, a drugi put će nam biti muka. Ponekad mu alkohol šteti, a drugi put ne, ako smo prije toga dobro jeli. Pravih univerzalnih pravila nema, svako za sebe najbolje zna.
Sigurni kozmetički proizvodi kod pojedinih osoba mogu izazvati alergijske reakcije ili reakcije preosjetljivosti, ali to nije odraz njihovog kvaliteta ni sigurnosti. Razumijevanje vlastite kože, pravilan odabir proizvoda i postupno uvođenje novih formulacija ključni su koraci za sprečavanje neželjenih reakcija.
